Komorni koncert puhačkog kvinteta orkestra Opere u sklopu sve posjećenijeg i atraktivnijeg ciklusa „Subotnje matineje u foyeru“ bit će održan u subotu, 15. svibnja u 12 sati.

Uz domaće glazbenike na puhačkim instrumentima, oboista Nedžada Karabdića, klarinetista Fabrizia Maschia, fagotista Viktora Kaminskog i Tomislava Pavlića na rogu, na koncertu ćemo slušati i prvu flautu Simfonijskog orkestra HRT-a Tamaru Coha Mandić koju su hrvatski glazbeni kritičari ocjenili flautisticom „plemenitog zvuka“, a njezinu interpretaciju „s visokom razinom muzikalnosti i virtuoziteta“.

Na programu su djela „Divertimento“ Haydna, „Mala suita“ Papandopula, „Tri kratka komada“ Iberta, „Mala suita“ Debussyja i „Stari mađarski plesovi“ Farkasa. Program će početi s "papa Haydnom" (1732.-1809.), čuvarom klasične tradicije, prvim u velikoj trojki bečkih klasika i to njegovim „Divertimentom“. Potom će uslijediti „Mala suita“ Borisa Papandopula (1906.-1991.) autora jednog od najvećeg (oko 440 djela) opusa u hrvatskoj glazbi poznatog i kao hrvatski Mozart.

„Želim biti slobodno-nezavisan od predrasuda koje despotski dijele zaštitnike odane tradiciji i partizana odanih Avangardi“, riječi su francuskog skladatelja Jacquesa Iberta (1890.-1962.) čiju glazba smatraju „lakom“ po svojstvu , često duhovitom te živopisno orkestriranom s atraktivnim melodijama. Jedna od njegovih najpoznatijih skladbi svakako je „Trois Pieces Breves“ za puhački kvintet iz 1930.-te koji je također pronašao svoje mjesto na programu.

Pri kraju koncerta posljednjega ovosezonskog koncerta iz ciklusa „Subotnje matineje u foyeru“ bit će izvedena dva djela: „Petite Suite“ Claudea Debussyja i „Stari mađarski plesovi“ Ferenca Farkasa. „Mala suita“ Claudea Debussyja (1862.-1918.) u originalu je napisana za klavir četvroručno, 1889. godine a zatim ju je Henri Bussex 1909. orkestrirao. Suita ima 4 stavka pod nazivima „En Bateau“, „Cortège“, „Manute“ i „Ballet“. Mađarski kompozitor Ferenc Farkas (1905.-2000.) kaže kako je za svoje djelo bio inspiriran mađarskim plesovima 17. stoljeća napisanima od nepoznatih amatera u relativno jednostavnom stilu. „Većina tih plesova je zabilježena između 14. i 18. stoljeća. Moje zanimanje za tu glazbu rodilo se oko 1940-te. Bio sam toliko fasciniran tim melodijama te sam im odlučio udahnuti novi život“, napisao je Ferenc Farkas.

Nedžad Karabdić (r.1961.) prvi je oboist orkestra riječke Opere od 1996. godine a do sada je, van matične kuće, zabilježio čitav niz solističkih nastupa u Rijeci i regiji. Član je Riječke filharmonije, Riječkog puhačkog kvinteta i Riječkog komornog orkestra.

Fabrizio Maschio (r. 1965.) diplomirao je na Konzervatoriju C. Pollini u Padovi a od 1994. je prvi klarinetist orkestra riječke Opere. Član je Riječke filharmonije a uz to bavi se i komornom glazbom u različitim sastavima.

Viktor Kaminskiy prvi je fagotist orkestra riječke Opere kojemu se priključuje 1999. godine. Završio je 1982. godine Konzervatorij „Čajkovski“ nakon kojega radi, među ostalim, i kao prvi fagot orkestra Opere u Kijevu.

Tomislav Pavlić (r. 1982.) završio je zagrebačku Muzičku akademiju. Godine 2007. polaže audiciju za prvi rog u orkestru riječke Opere i Riječku filharmoniju. Od 2008. vanjski je suradnik Hrvatskog komornog orkestra također kao prvi hornist.